Druga mladost Marka Grujića - Skauting izvještaj

Fudbalski put Marka Grujića je u najmanju ruku zanimljiv. Sa 19 godina se ustalio u prvu postavu Crvene zvezde predvođenu popularnim Grofom Božovićem. U januaru 2016. dolazi ponuda Liverpula teška sedam miliona evra koju crveno-beli prihvataju, a dogovor klubova je bio da Marko ostane još šest mjeseci u Beogradu. Zadnji vezni se uklopio u Zvezdinu dominaciju te sezone što najbolje pokazuje statisika od sedam golova i šest asistencija. Kao šlag na tortu, u jednom od posljednjih mečeva takmičarske 2015/16, Marko je u duelu protiv Vojvodine zadužio i kapitensku traku.

U Liverpulu se stvari nisu razvijale prema očekivanome. Nakon godinu i po dana u klubu i svega 52 minuta U Premier Ligi, Redsi ga šalju u Kardif na šestomjesečnu pozajmicu. Ljeta 2018. odlazi u berlinsku Hertu gdje u dvije sezone bilježi 54 nastupa, za njegovu poziciju postiže veliki broj golova (9), ali ni to nije bilo dovoljno kako bi mu Jirgen Klop pružio pravu priliku. Sljedeća destinacija momka rođenog u Beogradu bio je portugalski velikan Porto, koji ga je u junu 2022. konačno otkupio.  Za mladog igrača je od krucijalnog značaja da osjeti povjerenje kluba  i da igra u kontinuitetu. Marko nije imao ni jedno , ni drugo. Tri različita kluba, različite lige, različiti sistemi, ambicije i atmosfera oko klubova.  U takvim uslovima je napredak i razvoj izuzetno težak.

Grujić je tih godina, kada se pogledaju sve okolnosti, igrao solidno. Ipak, taj puni potencijal nikad nije bio ispunjen. Pozajmice, povratak u matični klub, pripreme, prijateljski mečevi, a nakon toga vijest da ponovo ideš... Određena vrsta agonije i lažnog nadanja se konačno završila trajnim odlaskom iz grada Bitlsa. Marko novu mladost doživljava u Portu, drugom po veličini portugalskom gradu.  Kao potvrda sjajnih igara ove sezone, došao je dvomeč sa milanskim Interom u kome je srpski reprezentativac na najvećoj smotri prikazao sebe u najboljem svjetlu pruživši dvije odlične partije.

‍

Ofanzivni doprinos

U početku teksta smo već govorili o neobično velikom broju postignutih golova za njegovu poziciju. Većina njih došla je nakon prekida. Grujić ima odlično pozicioniranje unutar protivničkog kaznenog prostora koje ga čini konstantnom prijetnjom. Osim skok igre, koja mu je najjače oružje (visok 1,91m), snalazi se i na malom prostoru sa loptom, u gužvi, te je izuzetno težak za čuvanje.  Da se vratimo na pozcioniranje, odnosno kretnju bez lopte. Ima odličan osjećaj za dolazak u završnicu iz drugog plana gdje se pojavljuje kao rješenje za povratni pas oko šesnaesterca. U samom kaznenom prostoru, tokom prekida,  često ćemo ga vidjeti oko peterca gdje se nudi kao opcija za završni udarac. Gol protiv Bajerna bih posebno istakao jer sadrži kretnju i završnicu svojestvenu napadačima. Idealan tajming za napadanje dubine, izbjegava ofsajd zamku, a potom više koristeći svoje tijelo (uslijed manja tehničkih mogućnosti)ostvaruje prednost nad golmanom. Dugim prvim korakom se usmjerama u desnu stranu, a potom položajem tijela kojim štiti loptu, onemogućava Nojeru da mu istu „isčačka“ iz nogu.

‍

‍

Stavka koju je možda zapostavio u igri, a mogla ga je učiniti još kompletnijim fudbalerom jeste šut iz daljine. Oni koji su ga pratili na početku karijere sjetiće se njegovog spektakularnog dalekometražnog gola protiv Rada. Ovo ističem jer je već gore naveden odličan osjećaj za dolazak u završnicu, te bilo bi šteta tu igru bez lopte maksimalno ne iskoristiti i učiniti ga još kvalitetnijim veznjakom.

‍

Kreacija

Što se tiče plejmejkerskih mogućnosti i kvaliteta, Marka bih zbog tehnike i odabira rješenja sa loptom u posjedu uporedio sa Stefanom Bajčetićem, o kome smo već pisali . Da pojasnim, Grujić je neko ko često šalje duge lopte, dijagonalne progresivne, slično Bajčetiću. Podjenako kvalitetno ovakve pasove šalje i na većim i manjim distancama, što otvara mnoge mogućnosti sa njim na terenu. Tu pored već nabrojanih progresivnih dijagonalnih dubinskih lopti, možemo navesti i promjen ustrane  po horizontalnoj liniji ,ali i kratkometražne visinke lopte koje za cilj obično imaju preskakanje jedne linije protivničke ekipe. Po meču ima četiri duge lopte, a procenat uspješnosti je 63%. Za Grujića generalno možemo reći da ga krasi odlična vizija, koja ga u kombinaciji sa njegovim tehničkim mogućnostima čini sjajnim kreatorom iz dubine. Ukoliko vidi slobodan prostor između linija tima, vertikalni pasovi po zemlji iz srednje zone u posljednju trećinu terena su takođe prisutni, a iz priloženog video zapisa, u jednoj situaciji, se može uočiti i kvalitetno korištenje slabije noge.

‍

‍

Potencijalni problem može stvarati nedovoljna brzina, eksplozivnost, uslovljena njegovom visinom i jednostavno nemogućnošću da u određenim trenucima ubrza igru na način koji bi njegovoj ekipi  najviše odgovarao. Opšti zaključak je da se radi, gledajući njegovu poziciju i primarno defanzivnu ulogu u sistemu, o vrlo kvalitetnom dodavaču sa dobrim pregledom igre. Svakako, kada to uporedimo sa elitnijim nivoom evropskog  fudbala, ne može se reći da u ovom segmentu spada u red onih najboljih (za svoju poziciju), ali trenutnom klubu i reprezentaciji ,koje sigurno ne ubrajamo tu, može biti od velike koristi.

‍

Kontrola lopte

Po prirodi stvari, defanzivni vezni je igrač u čijem posjedu lopta provede veliki dio vremena. On je ta spona između prve, odnosno druge i treće trećine terena. Prema tome, idealan profil fudbalera za ovu ulogu, pored mogućnosti kreacije, mora imati dobru kontrolu lopte, biti komforan u posjedu, znati odreagovati pod pritiskom. Grujić po meču ima oko tri driblinga (konkretno 3.20), uspješnost je na 62%, što nas dovodi do zaključka da se poprilično uspješno nosi kada je pod pritiskom, koristeći dribling da bi se „izvukao“ iz teške situacije. Nakon toga ne zadržava loptu previše, već se oslobađa iste ne želeći da dovede sebe u komplikovaniju situaciju, što će se najbolje vidjeti na idućem video zapisu.

‍

‍

Drugi dio ovog klipa posvećen je lošoj orijentaciji u prostoru, određenom padu koncetracije, koji je direktno prouzrokovao izgubljene lopte. Kao što smo već rekli, zadnji vezni je spona i prvi čovjek ispred odbrane, te shodno tome, gotovo svaka njegova izgubljna lopta otvara mogućnost ofanzivne tranzicije protivničkoj ekipi. Ovakve stvari su prosto nedopustive na ovom nivou. Dodatni problem stvara taj mnogo puta pomenuti manjak brzine i agilnosti koji spriječava brzu korekciju greške. Svakako da bi trebao poraditi i na komunikaciji sa saigračima koji bi mu, upozoravajući ga na protvnika, trebali pomoći u ovkakvim situacijama.

‍

Defanzivni dueli/neracionalni prekršaji

I na kraju najvažnija stvar-defanziva. Kako smo skoro svaku stavku u igri začinili statistikom, tako ćemo i ovu. Po meču Grujić uđe u 24 duela, uspješnost 54%. Ne možemo ga etiketirati kao klasičnog „ball winning“ defanzivnog veznog, koji će dominantno i agresivno ulaziti u duele. Ono što radi izuzetno dobro jesu iskakanja (anticipiranje) ispred fudbalera na koga je išao pas. Može se braniti na različtim dijelovima terena  u raznim fazama igre protivničke ekipe, ofanzivnoj tranziciji, organizaciji napada, u sredini, na boku, pred svojim/protivničkim golom. Posebno bih istakao detalj iz meča protiv Intera. Marcela Brozovića, koji je atletski i tehnički superiorniji od njega, uspio je „odbiti“ i onemogućiti mu progresiju, a potom ga natjerati da se sa loptom povlači ka aut liniju gdje istu ubrzo gubi. Idelan primjer u kome vidimo kako je kompenzovao motoričke nedostatke dobrim zatvaranjem linije, jasno pokazavši visok fudbalski IQ.

‍

‍

Ovaj dio teksta bih posvetio greškama, odnosno izgubljenim duelima i ne baš racionalnim prekršajima. Većinu duela koje je izgubio, bio je nadmurden igrom bez lopte, odnosno fintom tijela protivničkog igrača. Međutim, ne treba svu krivicu  „svaljivati“ na njegova pleća, uzmimo u obzir kvalitet lige u kojoj nastupa, kao i učešće u Ligi Šampiona gdje igraju oni najbolji na svijetu. Lucidnost, raznovrsnot u posjedu, jednostavno kvalitet igrača na tom nivou je ogroman. Ipak, ono što predstavlja problem u njegovoj igri jeste dosta veliki broj prekršaja u trenucima kada oni nisu potrebni. To se pogotovo odnosi na situacije kada protivnika faulira u opasnoj zoni. Mora bolje prepoznavati i čitati igru u fazi odbrane, kada treba faulirati nekog, a kada ga pustiti jer ne može puno postići sa loptom u nogama ili je možda bolja solucija da saigrač iza njega startuje jer je bolje pozicioniran.

‍

‍

‍

 ZAKLJUČAK

Za Marka Grujića ne možemo više reći da je mlad i perspektivan. Stalne pozajmice, iako u kvalitetnim ekipama i ligama, značajno su usporile njegov razvoj. Sa 26 godina srpski reprezentativac doživljava drugu mladost. U dresu portugalskog velikana je postao standardan, liga u kojoj nastupa je među najkvalitetnijim u Evropi, djeluje da će i u dresu nacionalnog tima imati sve više i više minuta. Za njega je najbitnije da poveže par sezona u jednom klubu, nastavi sa dobrim partijama kako u Portu, tako i ureprezentaciji. Jednostavno da stvori stabilnost koje nije bilo prethodnih godina. Ukoliko to uradi, nije kasno možda ni za povratak u Premier Ligu u narednim godinama.